Globalni arhiv starih rukopisa

Zub vremena nagriza civilizacijsko kulturno blago koje često uslijed ljudske nebrige stradava. Ta činjenica poziva nove generacije na odgovornost i obvezu da iznalaze načine kako to blago, kao vrijedni izvor prošlosti, sačuvati za budućnost.

Nošen takvom idejom o. Colman Barry (benediktinac) formirao je Monastic Manuscript Project (MMP) – projekt očuvanja samostanskih rukopisa. Iz toga je proizašla Monastic Manuscript Microfilm Library (MMML) – samostanska biblioteka mikrofilmova. Naime, o. Colman shvatio je važnost mikrofilmiranja starih rukopisa kako bi se sačuvali od propadanja. Projekt se brzo proširio u SAD-u i Europi te se, razvojem nove tehnologije, razmišljalo o formiranju „Globalnog kataloga rukopisa“. Godine 1990. u Minnesoti (SAD) otvorena je velika baza (biblioteka) rukopisa iz cijeloga svijeta. Pod vodstvom vrijednih benediktinaca registrirana je kao zasebna znanstvena  organizacija.

Proputovavši od Malte do Armenije o. Columbo Stewart, u pratnji Walida Mourada, direktora HMML (Hill Monastic Manuscript Library) iz Libanona, došli su također u Bosnu i Hercegovinu. Susreli su se s provincijalima i biskupima te im prezentirali ideju „Globalnog kataloga rukopisa“. Pojedine su samostanske zajednice, nakon prethodnih dogovora, potpisale „Ugovor o suradnji“ kojim je strogo definiran svaki detalj oko skeniranja, pohrane i korištenja kulturnog rukopisnog blaga čuvanog u bosansko-hercegovačkim samostanima.

Među tim samostanima je i naš sv. Bonaventure u Visokom gdje je ovih dana završena prva faza projekta. Naime, u visočkom samostanskom arhivu pronađeno je 88 rukopisa (uvezane knjige) iz područja filozofije, književnosti, teologije, zemljopisa i dr. Tijekom nekoliko svojih posjeta gosp. Walid obučavao je studente za pothvat skeniranja. Pokazalo se da su ti čuvani manuskripti vrlo stari (preko 600 godina) i da treba posjedovati veliko arhivističko znanje da bi se iole znalo o čemu se radi. Stoga je HMML organizacija u samostan sv. Bonaventure poslala dvoje vrsnih arhivista iz Libanona koji su taj posao dovršili.

Bilo je doista lijepo vidjeti s koliko ljubavi su otvarali svaki novi list i ispuhivali prašinu. Zatim bi očetkali prljavštinu i tek onda stavili pod reflektore. Arhivistica gđa. Talin često se zadržavala na dopisanim komentarima na marginama. Čudila se kako su takvi dokumenti uopće stigli u Visoko. Rukopisi su pisani arapskim pismom, ali na različitim jezicima: staro-perzijski, osmanski, staro-turski, armenski, staro-aramejski i drugi.

Tijekom prve faze projekta u posjeti su bili o. provincijal fra Zdravko Dadić te gradonačelnik Visokog gosp. Mirza Ganić. U razgovorima s njima naglašeno je kako je skeniranje dokumenata tek početak. I zbilja, posao je tek započet, a svaki dokument treba proći dezinsekciju (papir-moljci) i zaštitu od vlage 45%-55% te stabilnu temperatura 18 ̊C – 22 ̊C. Isto tako, pojedinačni dokumenti trebaju biti smješteni u „ACID – free“ kutiju izrađenu prema dimenzijama pojedinog dokumenta.

Nažalost, bosansko-hercegovački samostanski arhivi i biblioteke ne posjeduju takve uvjete te su ti vrijedni dokumenti izloženi propadanju. Ipak, postoji nada da će ih među stotinama tisuća drugih dokumenata u „Globalnom katalogu rukopisa“ brzo zapaziti istraživači i pomoći u njihovu očuvanju. Također, tim istraživanjima dobit će se više podataka o vremenu i mjestu nastanka pojedinih spisa jer nekima nedostaju naslovne stranice.

„U svakom slučaju, sretni smo što imamo takve rukopise u Visokom. Instalirana tehnička oprema dobar je elektro-foto studij u kojem mogu i drugi samostani uraditi postupak digitalizacije te proslijedit ih u Globalni katalog. Nadamo se da će i lokalna ministarstva za kulturu pomoći u očuvanju ovog blaga naše Provincije i države,“ zadovoljno je istaknuo na kraju prve faze projekta visočki gvardijan fra Franjo Radman.

Više fotografija na Franciscan Peace Home Visoko