Poglavar Franjevačkog reda fra Gerald Odonis u Visokom je ustanovio 1339. godine prvi samostan u Bosni. Ban Stjepan II. Kotromanić obećao je zaštitu braći i pomogao im sagraditi prvi samostan sv. Nikole u Milima. Bio je podignut uz crkvu građenu u gotskom stilu koja je tamo već postojala. Bosanski vladari bili su prijateljski raspoloženi prema franjevcima te je uloga visočkog samostana ne samo u franjevačkom misionarskom djelovanju, nego je on vjerojatno imao i neki politički značaj. Druga franjevačka kuća posvećena sv. Mariji bila je smještena u gradu Podvisokom, na mjestu zvanom Klisa, iznad današnje pravoslavne crkve sv. Prokopija. Jedan i drugi samostan bili su tijekom vremena rušeni ili su stradavali od požara, ali su se opet dizali dok konačno nisu nestali koncem 17. st. za provale princa Eugena Savojskog.

Franjevačko djelovanje u Visokom išlo je prvenstveno za tim da se bosanski vjernici vrate u krilo svoje Katoličke Crkve. U tome su franjevci gotovo potpuno uspjeli. U samom Visokom djelovanje franjevaca sastojalo se u vođenju župe, samostanske škole i u vođenju ekonomije. Život je tijekom dugotrajne turske vladavine za samostan bio mučan. Ponovno su franjevci došli u Visoko u kolovozu 1900., ali tada su došli sa svojom školom. Otada se i u nešto većem broju postupno pojavljuju katolici u gradu i okolici. Oni se doseljavaju iz obližnjih krajeva tražeći zaposlenje, a jedan dio dolazi i kao namještenici.

Zašto su franjevci odlučili graditi svoj samostan i sjemenište/školu upravo u Visokom?

Visoko se nalazi u srcu Bosne, gotovo u njezinu središtu, pa je u njega odasvud podjednak pristup. Grad je blizu Sarajeva gdje je sjedište provincijske uprave. Visoko leži na važnoj prometnici, na željezničkoh pruzi Sarajevo-Brod. Svi su drugi samostani udaljeni od pruge. Visoko je zdravo mjesto s lijepim okolištem i dobrim mogućnostima za šetnje. Leži u plodnom kraju pa se svakoga tjedna na njegovoj tržnici nudi jeftin živež. Ima svog liječnika, a ako zatreba, nije daleko Sarajevo gdje se može potražiti daljnja pomoć.